KNJIŽEVNOST IZDVAJA

Nietzscheova biografija na hrvatskom jeziku

Prije svega, jedna od najboljih suvremenih biografija Friedricha Nietzschea, Nietzsche – biografija njegova mišljenja, čiji je autor njemački filozof Rüdiger Safranski, i čije hrvatsko izdanje najavljujem za nadolazeću jesen. Ta biografija – koliko mi je poznato, prva Nietzscheova ikad objavljena u nas – u kojoj autor nudi vjeran portret jednog od najvećih filozofa svih vremena, preispitujući filozofske implikacije njegova viđenja morala, religije i umjetnosti, otkriva nam beskompromisna čovjeka koji je bio uvelike neshvaćen za života, a postumno često posve pogrešno interpretiran.

Hrvatsko izdanje stiže na jesen

Nietzsche, koji je za sebe ustvrdio da nije čovjek nego dinamit, danas je, ne bez razloga, jedan od najčitanijih filozofa. Knjiga je u Njemačkoj izazvala veliku pozornost zainteresirane javnosti – vidjet ćemo kako će proći kod nas – a autor je za nju dobio prestižnu nagradu Friedrich-Nietzsche-Preis.

Psihologija volje

Druga je nedavno objavljena knjiga Geralda G. Maya Psihologija volje – uvod u kontemplativnu psihologiju. Riječ je o staloženo i pitko napisanoj, konzistentnoj znanstvenoj studiji autora koji se bavi psihologijom iz perspektive različitih duhovnih tradicija i kontemplativnih praksi, interpretiranjem izmijenjenih stanja svijesti i tzv. mističkih iskustava te pronalaženjem dodirnih točaka između psihologije, teologije i filozofije. Uglavnom, nije riječ ni o kakvu priručniku za osnaživanje volje, naprotiv. Vodiča za osnaživanje volje ima mnogo i previše; cinik bi rekao da zato i jesmo tu gdje jesmo. Isticanje važnosti jake volje i postupanja u skladu s njom toliko je sveprisutno da već i samo propitivanje takva pristupa zvuči u najmanju ruku beznadno naivno, malne opsceno.

Izd. Sandorf, Zagreb, 2021.

No, što ako jaka volja – samovolja – znači tjerati po svome bez obzira na katkad fatalnu štetu koju time činimo drugim ljudima, ili okolišu i, ironično, naposljetku samima sebi? Što ako nas samovolja čini destruktivnima, slijepima za potrebe drugih, pa i onih najbližih? Dakle, nije problem u snažnoj volji kao takvoj, nego u tome kako je (zlo)rabimo i kamo je usmjeravamo. Budući da se pasionirano desetljećima bavim spomenutim temama, mogu ponoviti mišljenje recenzenta, Gorana Kardaša, da je riječ o djelu kakvo se do sada nije pojavilo na našem jeziku, i da ima potencijal da čitatelju stubokom promijeni percepciju sebe i svijeta u kojem živimo. Rijetke su knjige koje imaju taj potencijal; odgovorno tvrdim da ga ova knjiga ima. 

Uloga interneta u našim životima

Treća knjiga koju bih izdvojio nije (još) objavljena kod nas. Riječ je o svojevrsnom antiromanu Jarreta Kobeka, američkog pisca turskog podrijetla, I Hate the Internet, u kojemu autor na veoma duhovit, ironičan, povremeno i sarkastičan način, preispituje ulogu interneta u našim životima. U jednoj rečenici: internet je neprijatelj intelekta i služi da bi se sirotinja, ergo svi mi, međusobno vrijeđala i konfrontirala.

Izd. We Heard You Like Books, 2016.

Piše i o društvenim mrežama, uočavajući kako je, da navedem tek jedan primjer, Twitter iznimno popularan među Afroamerikancima koji su morali odseliti iz donedavno siromašne četvrti u kojoj su živjeli jer je cijena stanarina enormno porasla nakon što je kompanija tamo otvorila svoj glavni ured. Knjiga mi se sjajno nadovezala na dokumentarni film The Social Dilemma, koji uz spomenute naslove također preporučam: stvari su otišle opasno daleko, mnogo dalje no što smo svjesni.